|
|
|
|
Škorpioni su na lošem glasu, poput tarantula, zbog neznanja i senzacionalizma medija koji objavljuju priče bez provjeravanja činjenica. U Hrvatskoj smo imali takav primjer 1999. godine kada je nekoliko "domaćih" dnevnih listova objavilo priču o krijumčarenju životinja u Hrvatsku. U jednom naslovu je pisalo nešto kao "Veliki smrtonosni škorpioni prokrijumčareni u Hrvatsku!!". Priča je bila aktualna nekoliko dana, u člancima su pisali o "ogromnim, crnim, smrtonosnim škorpionima od 15-ak centimetara", o velikim crvima sa "glavama i nogama"... (pisalo se o još nekim životinjama), a u stvari je bila riječ o Pandinus imperatoru, i kraljevskim crvima brašnarima, dakle životinjama koje se i u to vrijeme, već par godina, moglo kupiti u zagrebačkim "pet-shopovima". |
|
|
Najžalosnije u svemu tome bilo je to što i nakon nekoliko dana što se priča provlačila po novinama nitko iz veterinarskih službi nije znao, niti je provjerio o kakvim se tu životinjama zapravo radi. Nakon nekoliko dana "sumnjive" životinje su usmrtili i uništili veterinarski inspektori. Tada je u istim novinama objavljena priča da su te "sumnjive" životinje ustvari bezopasne što se saznalo iz razgovora sa nekim radnicima iz zagrebačkih "pet-shopova". Članak je, normalno, bio sićušan... a šteta je nažalost već bila učinjena. Ti škorpioni su zaštićene životinje i nalaze se na CITES listi. |
|
Škorpioni pripadaju prilično malom redu Scorpiones u razredu Arachnida. Klasificirano je oko 1500 različitih vrsta, a mnogo ih nije još klasificirano niti otkriveno. Škorpioni su rasprostranjeni po cijelom svijetu, najviše vrsta dolazi iz tropskih predjela i pustinja. Što se tiče beskralješnjaka škorpioni žive prilično dugo, većina vrsta doživi oko 8-9 godina, zabilježeni su i primjerci nekih vrsta stari oko 20 godina. |
|
Svi škorpioni su noćne životinje, tj. kreću se i hrane uglavnom noću. Tokom dana većina vrsta provodi vrijeme zakopana ispod zemlje i kamenja u "tunelima" koje su sami iskopali, a ima i vrsta koje se odmaraju na površini viseći sa stijena ili grana. Imaju "vanjski kostur" (eng. "exoskeleton"), i da bi rasli moraju odbaciti staru kožu da bi mogli rasti. Svi škorpioni su mesožderi, jedu insekte, paukove i ostale manje životinje (večinom beskralježnjake ali i neke manje kralježnjake). Količina hrane koju mogu pojesti ovisi o vrsti i veličini, a zabilježeno je da su neke jedinke preživjele i više od godinu dana bez hrane. To uspijevaju zato što u jednom obroku mogu pojesti veliku količinu hrane i onda očuvati dobivenu energiju smanjenim kretanjem i čekanjem novog plijena. |
|
|
Od 1500 vrsta, za samo 20ak se smatra da su smrtonosne za "normalnog" čovjeka. Kod skoro svih otrovnijih škorpiona "kliješta" su vidljivo uža, a repovi deblji, nego što su kod "neotrovnih" škorpiona. I dosta neotrovnih vrsta ima uska kliješta (tu spadaju sve vrste iz Hrvatske!). Dok svi škorpioni sa velikim, masivnim kliještima imaju slabiji otrov i manje se služe bodljom, a hranu drobe kliještima. |
|
|
|
Škorpioni, kao i svi paučnjaci imaju 4 para nogu, i jedan par kliješta. Razliku u spolovima je dosta teško uočiti. Sitna razlika je u veličini kliješta i cijelog tijela škorpiona. Ženke su veće, i imaju malo manja "krilca" (eng. "pectines") na trbuhu. Jedna jako zanimljiva stvar je i to da svi škorpioni svijetle flourescentno zeleno kad ih se obasja UV svjetlom. |
 |
|
•"The Convention on International Trade in Endangered Species".• |
| • Vlasnik druge i treće slike ovoj stranici je Kristian Bjornberg, a vlasnik četvrte slike je Paul Flinn, slike su korištene uz njihovu dozvolu. • |